Ljudski danak
U Crnoj Gori, baka žali za svojim unucima Mašanom i Markom, ubijenim u masovnoj pucnjavi na Cetinju 2022. godine. U Bosni i Hercegovini, lica 19-godišnjeg Farisa Pendeka i 52-godišnje Amre Kahrimanović , oboje ubijenih 2024. godine, postala su simboli poziva na reforme. U hrvatskom Daruvaru, masakr nad šest stanovnika staračkog doma ostavio je preživjele u noćnom teroru. U Srbiji, niz tragedija - od ubistava u porodici do masovne pucnjave u školi u Beogradu 2023. godine - naglasio je razmjere problema.
Fotografija: RTCG
„Nikada nisam zamišljala da se Marko i Mašan nikada neće vratiti. I moja kćerka također.“
Vesna Pejović, baka cetinjskih žrtava, Crna Gora
Fotografija: HRT
„Ne mogu spavati jer sanjam o tom incidentu, budim se s tim slikama, i kad god padne večer, osjećam se kao da me neko cilja.“
Ana Ivandekić, vlasnica Doma za starije i nemoćne osobe u Daruvaru, Hrvatska
- Žrtve masovnog pucanja u osnovnoj školi Ribnikar na temeljnom zidu Angeline, Beograd, Srbija Foto: RTS
Ove tragedije imaju zajedničku nit: lak pristup oružju – od kojih je mnogo ilegalno – i sisteme koji ne uspijevaju spriječiti nasilje prije nego što ono počne.
Brojke koje stoje iza nasilja
U policijskim skladištima od Sarajeva do Zagreba, hiljade predatih pušaka, pištolja i sačmara naslagane su od poda do plafona. Ipak, za svako predato oružje, stručnjaci kažu da ih mnogo više ostaje skriveno u kućama, podrumima i poljima.
Ljubomirka Ljupka Kovačević, aktivistkinja i psihologinja, Crna Gora
Video: RTCG
Regionalni podaci otkrivaju zabrinjavajuću sliku: posjedovanje oružja po glavi stanovnika u nekim balkanskim državama je među najvećim u Evropi, a udio nasilnih zločina počinjenih ilegalnim oružjem alarmantno je visok.
Podaci SEESAC-a i nacionalnih vlasti pokazuju da:
- Srbija: Više od pola miliona legalnih vlasnika oružja; 2.123 incidenta s vatrenim oružjem u posljednjih 5 godina; 58 žrtava porodičnog nasilja ubijenih oružjem.
- Hrvatska: 9 od 10 ubistava vatrenim oružjem počinjeno ilegalnim oružjem; 370.000 komada oružja predato od 2007. godine.
IZVOR: Small Arms Survey
IZVOR: Small Arms Survey
- Crna Gora: 108.000 registrovanih komada oružja na samo 633.000 stanovnika; 3.700 komada oružja predato samo u 2025. godini.
- Crna Gora: 108.000 registrovanih komada oružja na samo 633.000 stanovnika; 3.700 komada oružja predato samo u 2025. godini.
– Bosna i Hercegovina: 350.000 registrovanih komada oružja, 850.000 ilegalnih; 96% krivičnih djela počinjeno ilegalnim oružjem.
Kako oružje postaje dio života
Korijeni današnjeg problema s oružjem sežu duboko, sve do ratova 1990-ih, kada su domovi širom regiona pretvarani u improvizirana skladišta oružja. Još ranije, u mnogim zajednicama, vatreno oružje nije bilo samo sredstvo preživljavanja – ono je predstavljalo ponos i tradiciju. U ruralnim domaćinstvima, puška se mogla nasljeđivati poput porodične relikvije, kao znak povjerenja i poštovanja.
Kriminolog Aleksandar Stevanović iz Beograda opisuje to kao “kulturu oružja” – način razmišljanja u kojem posjedovanje puške nije samo pitanje zaštite, već i identiteta. U Crnoj Gori, sociolog Vladimir Bakrač prisjeća se vremena kada je “dobiti oružje značilo da ste odrasli, dostojni odgovornosti”.
Aleksandar Stevanović, istraživač kriminalistike, Srbija
Video: RTS
Ali značenje se promijenilo. Ono što je nekada simboliziralo zrelost i čast danas snabdijeva bujajuće ilegalno tržište. U Bosni i Hercegovini, poslanik Nebojša Vukanović upozorava da će “ilegalna trgovina nastaviti cvjetati” bez koordinisane policijske akcije.
Anonimni svjedok, Hrvatska
Video: HRT
. U međuvremenu, hrvatska psihijatrica Katarina Dodig-Ćurković vidi kulturno prenošenje oružja kao opasan ciklus: “Ovo oružje često je okidač za agresiju,” kaže, ukazujući na “transgeneracijski prijenos sa roditelja na djecu i unuke.”
Sistemski propusti: mentalno zdravlje i policija
U nekoliko najtežih tragedija u regionu, počinioci su bili aktivni ili bivši policajci – ljudi kojima je povjeren javni red i sigurnost, a koji su se sami nosili s neadresiranom traumom, stresom ili psihološkom nestabilnošću. Istrage su otkrile alarmantne propuste u redovnim psihološkim provjerama u policijskim strukturama. U Bosni i Hercegovini, poslanik Nebojša Vukanović ističe da sistematske psihološke procjene policajaca nisu rađene već deset godina, ostavljajući potencijalno nestabilne osobe naoružane i u službi.
“Imali smo ministra koji je pucao iz oružja u automobilu, to snimao, snimao se kako puca iz oružja koje je zabranjeno i mnogi u tome čak nisu vidjeli problem."
Dušan Miljuš, reporter “Jutarnjeg lista”, Hrvatska
“Masovne pucnjave često su povezane s izolacijom, motivima osvete – i pristupom vatrenom oružju. Posljednje je najlakše riješiti.”
Prof. dr. Milica Pejović-Milovančević, dječja psihijatrica, Srbija
Stručnjaci upozoravaju da je to dio šireg problema. Na Balkanu, preopterećene službe za mentalno zdravlje, u kombinaciji sa stigmatizacijom i kulturom šutnje, dovode do toga da se znaci upozorenja često ne prepoznaju. U Srbiji, psihijatrica Milica Pejović-Milovančević naglašava da društvena izolacija – posebno među mladima – u kombinaciji s lako dostupnim oružjem, stvara eksplozivnu mješavinu koja može dovesti do masovnih pucnjava.
Razoružavanje u praksi
Širom regiona, vlasti pojačavaju kampanje kako bi smanjile broj komada oružja u opticaju. Srbija je produžila zabranu registracije novog oružja do kraja 2025. godine, zaplijenila hiljade ilegalnih komada i podstiče dobrovoljnu predaju bez kazni. U Hrvatskoj, dugogodišnja kampanja “Manje oružja, manje tragedija” uklonila je stotine hiljada komada oružja još od 2007. godine.
Crna Gora je pokrenula kampanju “Poštuj život, vrati oružje”, koja građanima nudi mogućnost da predaju oružje bez pravnih posljedica. U znak sjećanja na Mašana i Marka, najavljen je i “Markov i Mašanov zakon”, čije se usvajanje očekuje na jesen 2025. godine. On predviđa obavezno oduzimanje oružja nasilnicima, kao i psihološke procjene prije izdavanja i obnove dozvola. Bosna i Hercegovina, uz podršku OSCE-a, radi na usklađivanju zakona o oružju u okviru svog složenog političkog sistema, kako bi se osiguralo dosljedno provođenje mjera.
Od užasa do nade
Usred tuge, neki pretvaraju tragediju u djelovanje. U Hrvatskoj, muzički pedagog Zoran Gojmerac pretvara predato oružje u violončela – zamjenjujući zvuk pucnja muzikom. U Srbiji, Fondacija “Angelina”, osnovana nakon masakra u osnovnoj školi “Ribnikar”, radi na zaštiti djece od online zlostavljanja i nasilja u stvarnom životu. Crnogorski program “Škola bez nasilja” uči učenike da prepoznaju i prijave zlostavljanje na vrijeme. U Bosni i Hercegovini, građanski protesti vrše pritisak za strožije zakone o oružju i bolje psihološke usluge za policiju.
Muzički pedagog Zoran Gojmerac izrađuje violončelo od predatog vatrenog oružja
Fotografija: HRT
Predato oružje pretvoreno u muziku: violončelo Zorana Gojmerca
Fotografija: HRT
Violončelistica Ana Rucner svira violončelo napravljeno od oružja
Fotografija: HRT
Telefoni za dobrovoljnu predaju oružja
Hrvatska – 192
Crna Gora – 122
Ovaj članak je izradio Koordinacijski ured ERNO-a, u okviru programa SoJo Europe.
Za više informacija o ERNO-u i našim aktivnostima, molimo kontaktirajte:
📧 yle_sa@erno.ba | ☎ +387 33 461526
© 2025 ERNO – Eurosong News Exchange za jugoistočnu Evropu