Ljudska žrtva
U Crnoj Gori baka žali svoje unuke Mašana i Marka, ubijene u masakru na Cetinju 2022. U Bosni i Hercegovini, lica 19-godišnjeg Farisa Pendeka i 52-godišnje Amre Kahrimanović, oboje ubijeni 2024, postala su simboli poziva na reformu. U Daruvaru, pokol šest korisnika doma za starije i invalidne osobe ostavio je preživjele da svaku noć žive u strahu. U Srbiji, niz tragedija – od ubistava u porodici do pucnjave u školi u Beogradu 2023. – pokazao je razmjere problema.
Foto: RTCG
„Nisam nikada zamislio da Marko i Mašan neće se vratiti. A moja kćerka također.”
Vesna Pejović, baka žrtava s Cetinja, Crna Gora
Foto: HRT
„Ne mogu spavati jer sanjam o tom događaju, budim se s tim slikama, i kad padne večer, osjećam kao da me nišani.”
Ana Ivandekić, vlasnica Doma za starije i invalidne osobe u Daruvaru, Hrvatska
- Žrtve pucnjave u osnovnoj školi Ribnikar na zidu Zaklade Angelina, Beograd, Srbija Photo: RTS
Ove tragedije imaju zajedničku nit: lako dostupno oružje – mnogo njega nelegalno – i sistemi koji ne uspijevaju spriječiti nasilje prije nego što počne.
Brojke iza nasilja
U policijskim skladištima od Sarajeva do Zagreba tisuće predatih pušaka, pištolja i lovačkih pušaka slažene su od poda do plafona. Ipak, stručnjaci kažu da za svako predano oružje ostaje mnogo više skriveno u kućama, podrumima i poljima.
Ljubomirka Ljupka Kovačević, aktivistica i psihologinja, Crna Gora
Video: RTCG
Regionalni podaci otkrivaju zastrašujuću sliku: posjedovanje oružja po glavi stanovnika u nekim balkanskim zemljama među najvišima je u Evropi, a udio nasilnih zločina u kojima sudjeluje nelegalno oružje alarmantno je visok.
Podaci SEESAC-a i nacionalnih vlasti pokazuju:
- U Srbiji: preko pola miliona zakonitih vlasnika oružja; 2.123 incidenta s oružjem za 5 godina; 58 žrtava nasilja u porodici ubijeno oružjem.
- U Hrvatskoj: 9 od 10 ubistava oružjem počinjeno nelegalnim oružjem; 370.000 pušaka predato od 2007.
IZVOR: Small Arms Survey
IZVOR: Small Arms Survey
- U Crnoj Gori: 108.000 registrovanog oružja za samo 633.000 stanovnika; 3.700 pušaka predato samo u 2025.
- U Bosni i Hercegovini: 350.000 registrovanog oružja, 850.000 nelegalnog; 96% zločina počinjeno nelegalnim oružjem.
Kako oružje postaje dio života
Korijeni današnjeg problema s oružjem sežu duboko, sve do ratova devedesetih, kada su domovi širom regije pretvoreni u improvizirane arsenale. Još ranije, u mnogim zajednicama vatreno oružje nije bilo samo sredstvo za preživljavanje – bilo je simbol ponosa i tradicije. U seoskim domaćinstvima puška se mogla predavati kao porodično nasljeđe, gestu povjerenja i poštovanja.
Kriminolog Aleksandar Stevanović u Beogradu to opisuje kao „kulturu oružja“ – mentalitet u kojem posjedovanje oružja nije samo pitanje zaštite, nego identiteta. U Crnoj Gori, sociolog Vladimir Bakrač se sjeća vremena kada je „dobijanje puške značilo da ste odrasla osoba, dostojna odgovornosti.”
Aleksandar Stevanović, istraživač kriminologije, Srbija
Video: RTS
Ali značenje se promijenilo. Ono što je nekada predstavljalo zrelost i čast danas hrani cvjetajuće nelegalno tržište. U Bosni i Hercegovini, poslanik Nebojša Vukanović upozorava da bez koordinisane policijske akcije „nelegalna trgovina nastavlja cvjetati.”
Bezimenni svjedok, Hrvatska
Video: HRT
U međuvremenu, hrvatska psihijatrica Katarina Dodig-Ćurković smatra da je kulturna predaja oružja opasan ciklus: „Ovo oružje često je okidač agresije”, kaže, ukazujući na „međugeneracijski prijenos s roditelja na potomke i unuče.”
Propušteni sistemi: mentalno zdravlje i policija
U nekoliko najpotresnijih tragedija u regiji počinioci su bili aktivni ili bivši policajci – ljudi kojima je povjerena javna sigurnost, a koji su se sami borili s neriješenom traumom, stresom ili psihološkom nestabilnošću. Istrage su otkrile uzbunjujuće praznine u rutinskim procjenama mentalnog zdravlja u policiji. U Bosni i Hercegovini, poslanik Nebojša Vukanović ističe da sistematske psihološke procjene za policiju nisu vršene deceniju, čime se potencijalno nestabilni policajci ostavljaju naoružani i na dužnosti.
„Imali smo ministra koji je ispalio metak u automobilu, snimio se kako puca iz oružja koje je bilo nelegalno, i mnogi u tome nisu vidjeli nikakav problem.
Dušan Miljuš, reporter „Jutarnjeg lista”, Hrvatska
„Masovne pucnjave često su povezane s izolacijom, motivima osvete – i dostupnošću oružja. Posljednje je najlakše riješiti.”
Prof. dr. Milica Pejović Milovančević, dječja psihijatrica, Srbija
Stručnjaci upozoravaju da je dio šireg obrasca. Na Balkanu, pritisnute usluge mentalnog zdravlja, u kombinaciji sa stigmom i kulturom šutnje, znače da se znakovi upozorenja često ne primjećuju. U Srbiji, psihijatrica Milica Pejović-Milovančević ističe da društvena izolacija – posebno kod mladih – u kombinaciji sa lakom dostupnošću oružja stvara nestabilnu mješavinu koja može dovesti do masovnih pucnjava.
Razoružavanje u akciji
Širom regije vlasti pojačavaju kampanje za smanjenje broja oružja u opticaju. Srbija je produžila zabranu registracije novog oružja do kraja 2025. godine, zapljenjujući hiljade nelegalnog vatrenog oružja i potičući dobrovoljnu predaju bez posljedica. U Hrvatskoj, dugogodišnja kampanja „Manje oružja, manje tragedija” od 2007. godine uklonila je stotine hiljada oružja. Crna Gora je pokrenula kampanju „Poštuj život, vrati oružje”, nudeći građanima priliku da predaju oružje bez pravnih posljedica. „Zakon Marka i Mašana”, nazvan u njihovo sjećanje, koji bi trebao biti usvojen jeseni 2025. godine, traži oduzimanje oružja od počinitelja nasilja te obavezne psihološke procjene prije izdavanja i obnove dozvola. Bosna i Hercegovina, uz podršku OSCE-a, radi na usklađivanju zakona o oružju u svojoj složenoj političkoj strukturi kako bi se osigurala dosljedna primjena.
Od užasa do nade
U žalu, neki tragediju pretvaraju u akciju. U Hrvatskoj, muzički pedagog Zoran Gojmerac od predatog oružja pravi čela – zvuk pucnjave zamjenjuje muzikom. U Srbiji, Fondacija Angelina, osnovana nakon pucnjave u školi Ribnikar, radi na zaštiti djece od online zlostavljanja i nasilja uživo. Crna Gora provodi program „Škola bez nasilja” koji učenike uči da prepoznaju i prijave zlostavljanje. U Bosni i Hercegovini, građanski protesti traže strože zakone o oružju i bolje usluge mentalnog zdravlja za policiju.
Muzički pedagog Zoran Gojmerac izrađuje čelo od predatog oružja
Foto: HRT
Predato oružje pretvoreno u muziku:
čelo Zorana Gojmerca
Foto: HRT
Čelistica Ana Ručner svira čelo
izrađeno od pušaka
Foto: HRT
Hotline za dobrovoljnu predaju oružja
Hrvatska – 192
Crna Gora – 122
Ovaj tekst izradio je Koordinacijski ured ERNO, u sklopu programa SoJo Europe
Za više informacija o ERNO-u i našim aktivnostima, kontaktirajte:
📧 yle_sa@erno.ba | ☎ +387 33 461526
© 2025 ERNO – Eurovision News Exchange za Jugoistočnu Evropu